Turisti iz inostranstva koji redovno dolaze na Jahorinu kažu da je puno manji broj pasa svake godine. Oni su takođe svjedoci hvatanja pasa u ove kaveze. Prenosimo njihovo svjedočenje:

„U četvrtak 25. januara u večernjim satima smo išli na piće i čuli smo zavijanje i cviljenje psa. Prateći zvuk došli smo do kaveza gdje je pas bio zatvoren bez hrane, slame, vode… Samo željezna hladna podloga i temperatura od minus 8 stepeni.
Tražili smo pomoć od drugih ljudi, ali tek nakon par sati naišao je jedan mještanin sa svojim psom koji je nabavio alat i psa smo uspjeli pustiti jer bi se do ujutro sigurno smrznuo – ko zna koliko je jadnik tamo bio zatvoren.
Naravno da je odmah pobjegao unezvjeren kada smo ga oslobodili.
I uzeli smo poklopac od kaveza da više ne može nikoga da zatvara!
Sjutradan ujutru smo vidjeli da je došla policija, ali došli su zbog slomljenog kaveza! 
Poslije smo čuli da tako hvataju pse i da je to lovka, koja očigledno više vrijedi nego pseći život. Ljudi koji tamo rade se nisu htjeli miješati jer se boje da ne izgube posao i možemo to razumjeti. Ali ja kao ogorčeni turista mogu da kažem da nikada više neću posjetiti Jahorinu i želim da pokažem svijetu kako se tamo odnose prema psima! Oni moraju da promijene nešto po tom pitanju i da Jahorina ne bude sramota i kontradiktorna u njihovim objavama kako je pet-friendly.”

Kao ogorčeni turista nikada više neću posjetiti Jahorinu i želim da pokažem svijetu kako se tamo odnose prema psima!

Turisti kažu da su se nadali da je do manjeg broja pasa došlo jer su udomljeni, ali sada im je jasno da se njihov broj smanjio drugim metodama, od kojih je jedna očigledno hvatanje gladnih pasa u hladne željezne kaveze uz pomoć hrane kao mamca.

Udruženje Korina je već pisalo o prihvatilištu u Hreši i JKP „Glog”, koji vrše usluge uklanjanja napuštenih pasa iz mnogih opština u oba entiteta Bosne i Hercegovine sa kojima sklapaju ugovore. U relativno malom prihvatilištu koje ima samo 22 manja boksa, smještaju se psi iz Sarajeva, Rogatice, Višegrada, Čajniča, Rudog, Srebrenice, Kiseljaka… i očigledno Jahorine. Po Zakonu o zaštiti i dobrobiti životinja Republike Srpske životinje iz skloništa koje nije moguće udomiti mogu se nakon 30 dana držanja usmrtiti, a ova odredba se u tom dijelu kosi sa državnim zakonom koji je usvojen samo nekoliko mjeseci kasnije, i koji ne prepoznaje ovu mogućnost.

Ono što karakteriše ovo prihvatilište jeste njegova tajnost rada. Naime, nigdje do prihvatilišta nije moguće vidjeti pokaznu tablu koja upućuje kako stići do njega, a pristup psima u skloništu je gotovo nemoguć, jer i sami radnici kažu da ulazak nije dozvoljen bez specijalne dozvole direktora, a na ulazu ne postoji obavještenje o radnom vremenu i terminima za posjete.
Pravilnik o osnivanju i uslovima koje moraju ispunjavati skloništa za životinje u Bosni i Hercegovini propisuje da radno vrijeme skloništa za životinje koje se odnosi na rad sa strankama mora biti najmanje četiri sata radnim danom, a tokom 24 sata dnevno mora biti osigurano dežurstvo za prijem životinja u hitnim slučajevima. Na ulazu u sklonište mora biti postavljena natpisna ploča s punim nazivom, adresom, telefonskim brojem, te oznakom radnog vremena.

Tim Korina je zbog toga krajem januara podnio inicijative za pokretanje postupka inspekcijskog nadzora nad ovim skloništem, odnosno komunalnim preduzećem nadležnim veterinarskim inspekcijskim organima Bosne i Hercegovine.